Glavni HRT-ov meteorolog Zoran Vakula i njegov autorski tekst, kojeg prenosimo u cijelosti.
Premda će već za vikend, te posebice početkom novoga radnog tjedna, biti svježije nego prošlih dana, to će malo djelovati na dosadašnju, a dugoročno gledano – i vrlo vjerojatno buduću iznadprosječno visoku temperaturu zraka.
Prva trećina – novi rekord!
Nakon prva tri mjeseca ove godine, i travanj je diljem Hrvatske bio iznadprosječno topao, barem prema preliminarnim analizama, a kolege klimatolozi DHMZ-a (http://klima.hr/klima.php?id=ocj) jamačno će ga uskoro ocijeniti i kao većinom „topao“ i „vrlo topao“ u odnosu na razdoblje 1961-1990. godina. Štoviše, analiza srednje temperature zraka prve trećine godine upućuje na još veću iznimnost.
Ne samo što nam je bilo toplije nego prošlih nekoliko godina – vidljivo na priloženoj slici na kojoj je analiza za meteorološke postaje Zagreb Maksimir, Osijek, Gospić, Knin, Rijeku, Split Marjan i Dubrovnik – nego je ovogodišnje razdoblje siječanj-travanj u većini Hrvatske drugo najtoplije u posljednjih pedesetak godina, od kada uglavnom postoje službena mjerenja DHMZ-a. Odmah iza prvog dijela 2007. godine!
A na splitskom Marjanu, primjerice, bilo je čak rekordno toplo, posebice zahvaljujući nikad toplijem siječnju i veljači. I na zagrebačkome Griču, gdje postoje odgovarajući podaci od 1862., dosadašnji dio 2014. bio je drugi najtopliji u povijesti.
Druga trećina. Novi rekordi!?
Dugoročne prognoze za razdoblje svibanj-kolovoz nastavljaju već započetu «priču» pozitivnog odstupanja i srednje sezonske temperature, a i srednje mjesečne, za svaki od mjeseci. Pritom valja spomenuti kako su te prognoze kompjutorskog modela atmosfere svjetski poznatog i priznatnog Europskog središta za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) iz Readinga u Velikoj Britaniji, prilično postojane – i u ne malom pozitivnom odstupanju, a i u vjerojatnosti njegova ostvarenja. Do sada se u sličnim situacijama nije dogodila pogrješka. Dapače. Stvarna srednja mjesečna temperatura najčešće je imala i znatno veće odstupanje od prognoziranoga. Stoga ne bi smjelo iznenaditi dogodili li nam se, barem u nekim dijelovima Hrvatske, i ekstremno topli ljetni mjeseci, pa i cijelo ljeto. No, naravno, to ne znači da će svi dani i tjedni biti iznadprosječno topli.
A treća trećina?!
Trenutačno ne postoje prognoze za posljednja četiri mjeseca u godini, nego samo za rujan i listopad. I prema njima, unatoč zamjetno manjem pozitivnom odstupanju, vjerojatniji je nastavak relativno toplog razdoblja, nego zamjetnija hladnoća. No, nužna je opreznost i daljnje praćenje prognoza.
Odluči li priroda težiti ravnoteži, i smanjiti pozitivno odstupanje, ne smiju se isključiti ni niz mjeseci hladnijih od prosjeka, kao što se dogodilo 2007. godine, već spominjane u ovome tekstu. Iako su početne prognoze davale malo pozitivno odstupanje od prosjeka, slično kao i sada. Prvi dio godine bio je ekstremno topao, ali nakon hladnijeg razdoblja od rujna do studenoga, srednja godišnja temperatura zraka nije bila rekordna, nego «tek» treća najviša u povijesti mjerenja, barem na postaji Zagreb Grič. Iza 2000. i 2012.
Ostvare li se prognoze, i 2014. će vrlo vjerojatno biti među 5 najtoplijih ikada… pa nek netko kaže kako globalno, a i lokalno zatopljenje ne postoji. Pa makar nam u nekim danima, pa i tjednima, bude i hladno.
Još poneku meteorološku zanimljivost, naravno, i podrobnu prognozu za sljedeće dane, možete otkriti i u emisijama Vrijeme, nakon Dnevnika 1, 2 i 3, te u Regionalnom dnevniku na HTV2, koje priprema Tomislav Kozarić, dipl. ing., a danas posebno i u Studiju 4, na HTV4. Meteorološke izvještaje za Dnevne novosti i Kroniku dana HRA1 priprema mr. sc. Dragoslav Dragojlović (http://radio.hrt.hr/emisija/vremenska-prognoza/904/).
Zagreb, 1. svibnja 2014.
Tekst: HRT
Foto: HRT
